Wiki Science Photo Competition 2017
Stigli su rezultati glasanja za najbolje naučne fotografije 2017. godine iz Srbije!
Stigli su rezultati glasanja za najbolje naučne fotografije 2017. godine iz Srbije!
Stigli su rezultati glasanja za najbolje naučne fotografije 2017. godine iz Srbije!
Čestitamo pobednicima koji su se ovim plasirali u finale svetskog takmičenja naučnih fotografija. Više informacija možete pronaći OVDE.
Mleko za doručak? Ipak ne! U laboratoriji se ne jede, ali se zato izvode genijalni eksperimenti kao što je slikanje po mleku!
Mleko za doručak? Ipak ne! U laboratoriji se ne jede, ali se zato izvode genijalni eksperimenti kao što je slikanje po mleku!
Namerne promene oblika lobanje, poznate još i kao veštačke deformacije, pobuđuje ogromnu pažnju naučnika i laika.
Namerne promene oblika lobanje, poznate još i kao veštačke deformacije, pobuđuje ogromnu pažnju naučnika i laika.
Morfologija lobanja je do te mere izmenjena da je teško poverovati da su zaista u pitanju ljudska bića, a poređenje sa vanzemaljcima iz naučnofantastičnih filmova se sama po sebi nameće. Ipak, nije reč ni o kakvim posetiocima sa drugih planeta, već o običaju koji je postojao kod starih Egipćana, Maja u Južnoj Americi, germanskih plemana u Evropi, Ni-Vanuat u Australiji, a pojedina Afrička plemena su ovakve deformacije praktikovala sve do sredine XX veka.
Na našim prostorima ovaj običaj se prvi put javlja za vreme Velike seobe naroda, sa dolaskom Huna i Germana. Ipak, nisu svi pripadnici ovih naroda imali čudnovate lobanje. Pre bi se moglo reći da je ovakav neobičan izgled bio rezerisan samo za odbrane pripadnike jednog plemena. Stoga su nalazi ovakvih lobanja veoma retiki, a lokalitet Viminacijum, sa čak 33 veštački deformisane lobanje, se može pohvaliti sa najvećom zbirkom u Evropi.
Ko su bili ovi ljudi? Zašto i kako su menjali oblik glave? Da li je u pitanju bio statusni simbol? Ili stvar estetike? Da li su verovali da im ovakle glave daju neke super-moći? Na vama je da otkrijete!
Naš drugar Sava dobio je naizgled nemogući zadatak od svog urednika - da postane naučnik.
Naš drugar Sava dobio je naizgled nemogući zadatak od svog urednika - da postane naučnik.
Kao jedna od najvećih ptica letačica, s težinom od jedanaest kilograma i rasponom krila od tri metra, albatros može da preleti oko šesnaest hiljada kilometara – bez sletanja!
Kao jedna od najvećih ptica letačica, s težinom od jedanaest kilograma i rasponom krila od tri metra, albatros može da preleti oko šesnaest hiljada kilometara – bez sletanja!
1) Najbrža ptica na svetu je Sivi soko (Falco peregrinus) koja pri obrušavanju na plen dostiže brzinu i do 350km/h
2) Najbrži broj zamaha krila u sekundi dostiže kolibri (Calliphlox amethystina) sa 90 zamaha u sekundi.
3) Najveću visinu pri letenju dostigao je Rupelijev sup (Gyps rueppellii)kada sena visini od 11274m sudario sa avionom.
4) Najbrža ptica letačica na zemlji je Velika ptica trkačica(Geococcyx californianus) sa dostignutom brzinom od 42km/h.
5) Najduži put na migraciji ima Arktička čigra (Sterna paradisea) sa pređenih 18056km u jednom pravcu sajednog pola na drugi.
6) U toku 80 dana pri putovanjuSmeđialbatros (Phoebetria fusca) može da pređedo30 600 km oko sveta.
7) Jedna od najinteresantnijih dugih putovanja bez odmora je zabeležena kod Crvenogrlog kolibrija (Archlochus colubris) koja iznosi preko 1000km leta preko Meksičkog zaliva bez odmora.
8) Obična čiopa (Apus apus) je jedna od pticakoja najviše vremena provede u letu. Mlade ptice tek posle tri godineneprekidnog letenjaprvi put dotaknu tlo.
9) Ptica sa najvećim rasponom krila jeAlbatros lutalica (Diomedea exulans) i iznosi 3,63m, a medju kopnenim pticama najveći raspon krila ima Andski kondor ( Vultur gryphus) koji iznosi 3,2m, dok najmanja ptica letačica je kolibri zujalica (Mellisuga helenae) veličine 5,7cm,a težine 1,6g.
10) Najteža ptica letačicaje Velika droplja (Otis tarda) sa težinom do 21kg.
Da li se usuđuješ da izađeš na crtu robotu koji može da pročita tvoje emocije, jedan na jedan?
Da li se usuđuješ da izađeš na crtu robotu koji može da pročita tvoje emocije, jedan na jedan?
1. Da li ste znali da ne-verbalna komunikacija (facijalne ekspresije i pokreti tela) doprinose 55% komunikaciji, dokton glasa doprinosi 37% i ono što kažemo samo 7%?
2. Da li ste znali da facijalne ekspresije su najmoćniji vid komunikacije između ljudi? Ljudi pokazuju emocije, signaliziraju namere i interesovanje pomoću različitih izraza lica.
3. Da li ste znali da su naučnici pokazali da facijalne ekspresije sreće, tuge, ljutnje, iznenađenja, straha i gađenja se isto pokazuju u različitim kulturama?
4. Da li ste znali da ljudi mogu da naprave više od 10,000 različitih facijalnih ekspresija aktivacijom 32 postojeća facijalna mišića na licu?
5. Da li ste znali da kompjuteri mogu da čitaju naše facijalne ekspresije i prepoznaju kako se osećamo?
6. Da li ste znali da matematika i statistika kad se iskombinuju sa programiranjem mogu da naprave ‘vestačku inteligenciju’?
7. Da li ste znali da ta ‘veštačka inteligencija’ može da omogući robotu da zna kako se osećamo i da imitira naše ekspresijeemocija?
8. Da li ste znali da kompjuter može da prepozna kolika je jačina našeg osmeha? Koliko se jako mrštimo?
9. Da li ste znali da roboti koji mogu da prepoznaju emocije se koriste da pomognu deci sa autizmom?
10. Da li ste znali da su ‘veštačka inteligencija’ i ‘mašinsko učenje’ najtraženije i najpopularnije oblasti nauke i industrije u 21.veku?
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Srecko-robot-koji-cita-emocije
Na ovogodišnjem Festivalu nauke imaćemo prilike da se upoznamo sa nekim od filmskih tehnika date iz naučne perspektive od 14. do 17. decembra 2017. godine.
Na ovogodišnjem Festivalu nauke imaćemo prilike da se upoznamo sa nekim od filmskih tehnika date iz naučne perspektive od 14. do 17. decembra 2017. godine.
1. Život je reka. Како da život postane besmrtan? Pretočićemo život u “reku”snimaka koja tečetj. u film.Како napraviti amaterski film? Dođite da vam pokažemo!
2. Fotografije, snimci... svetli, tamni...mutni,jasni... Како biti kadar da napraviš dobar kadar? Samo je jedna od zanimljivosti koje ćemo vam prikazati...
3. Montaža. Montira se nameštaj, elektro mreže... Mi montiramo filmove. Od više snimaka stvaramo film iz ugla dečaka idevojčica petog razreda...Kroz film prikazujemo stvarnost. Nekada montiramo film o stvarnosti kakvu bi želeli da imamo...
4. Film nekada i sada...Kako su izgledale kamere nekada, a kako sada? Kako se montirao film nekad, a kako sad? Sve ovo možete videti na našem štandu na Festivalu nauke.
5. Braća Limijer, Dizni, Hičkok...Čuvene „filmadžije“iz prošlosti. Mi smo spremni da pokušamo da se upišemo u knjigu čuvenih režisera, montažera, snimatelja... Budite i vi deo nove istorije. Prođimo zajedno kroz stvaranje filma. Nikad se ne zna, možda baš neko od vas postane Kusturica.
6. Praveći filmove, igramo se i stalno učimo nešto novo. Proširujemo znanja iz raznih oblasti. Kroz igru podstičemomaštu i kreativnost. Uključujemo i drugare u proces stvaranja. Koristimo računarske programe, pa smo sve veštiji u raduna računaru pomoću kog istražujemo različite oblasti školskog gradiva. Postižemo da lakše i zabavnije učimo.
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Tamo-gde-nastaje-filmska-magija
Cirkuski eksperimenti dolaze na XI Festival nauke! Pre toga, želimo da Vas upoznamo sa nekim od činjenica za koje verovatno niste znali vezanih za cirkus.
Cirkuski eksperimenti dolaze na XI Festival nauke! Pre toga, želimo da Vas upoznamo sa nekim od činjenica za koje verovatno niste znali vezanih za cirkus.
1. Da li ste znali da je reč circus latinska reč za okruglu arenu.
2. Na štulama je najteže stajati u mestu, i upravo zato štulaši uvek imaju sitne korake.
3. Pored loptica, čunjeva i šešira žongleri manipulišu i noževima, a u poslednje vreme na internetu su popularni snimci u kojima se žonglira uključenim motornim testerama.
4. “Svila” naziv za akrobatsku tkaninu po kojoj se pleše, i da ta tkanina nije od svile.
5. Akro balans je postao jako popularan nakon što je grupa jogina počela njime da se bavi i da ga razvija u svom pravcu koji je sad poznat kao akro joga.
6. Postoji mit da pronalazač monocikla nikad nije naučio da ga vozi.
7. Česta je pojava u cirkusu da fizički teški elementi dobiju manje aplauza nego lakši.
8. Pored glumaca i tenisera i cirkuske akrobate umeju da budu jako sujeverne. Tako npr neki izvođači ulaze na scenu uvek na desnu nogu, nikad ne zvižde iza scene i ne jedu kikiriki i kokice.
9. Novi svetski rekord hodanja po žici postignut preko kanjona koji je dugačak 1800 metara.
10. Cirkusfera naziv je organizacije koja već 10 godina radi na razvijanju savremenog cirkusa u Srbiji i regionu.
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Cirkuski-eksperimenti
Kako Ivana Španović skače toliko daleko ili kako Novak Đoković izluđuje Federera i Nadala stižući svaku njihovu loptu?
Kako Ivana Španović skače toliko daleko ili kako Novak Đoković izluđuje Federera i Nadala stižući svaku njihovu loptu?
Zašto Bogdan Bogdanović i Miloš Teodosić pogađaju uvek kada je najpotrebnije? Da li ste ikada razmišljali kako to rade mišići?
1. Da li ste znali da izvođenjem vežbi jačine samo jednom rukom povećavate i jačinu druge ruke čak i do 70% ukupne jačine ruke kojom ste vežbali, jer odgovori CNS na izazvani stres su bilateralne prirode?
2. Da li ste znali da silu u mišićima možete povećati i bez fizičkog vežbanja, potrebno je samo da zamišljate da vežbate (trening vizualizacije). Problem je u tome što morate pre toga imati iskustvo tehničkog izvođenja i napora samih vežbi?
3. Da li ste znali da prirodni oblici kretanja koje koristimo još u najranije dobi, kao što su: puzanje, skakanja po krevetu, okretanja oko svoje ose, hodanje bez obuće i sl., utiču na kognitivni razvoj deteta.
4. Na jednom fudbalskom meču lopta je u igri približno 65 minuta. Od tog vremena, lopta se u posedu svakog pojedinca nalazi u proseku između 55.5 i 74.2 sekundi. To znači da igrač provede u kretanju bez lopte (hodanje, trčanje, okreti, zaustavljanje, skokovi) približno 98% od ukupnog vremena tokom koga je lopta u igri.
5. Da li ste znali da je sposobnost memorije bolja ukoliko učimo neposredno nakon fizičkog vežbanja. Preporučuje se da takvo vežbanje (vožnja bicikla, trčanje i sl.) bude umerenog do submaksimalnog intenziteta u trajanju do 30 minuta.
6. Prosečna zapremina srca odraslog muškarca iznosi oko 760 mililitara, a žene 680 mililitara. Kod sportista, u disciplinama izdržljivosti, zapremina srca može biti čak i 1700 mililitara.
7. Puls srca kod zdravog odraslogčoveka iznosi 60 do 80 otkucaja u minuti. Kod sportista, međutim, u stanju mirovanja, puls se kreće od 40 do 45 otkucaja u minuti. PulsKenijca Samsona Kimobve, svojevremeno svetskog prvaka na deset hiljada metara, u stanju mirovanja iznosio je svega 29 otkucaja u minuti.
8. Istraživanja su pokazala da teniseri srednjoškolci pokazuju značajno lošije rezultate na testovima matematike. Pretpostavlja se da je to zbog nelogičnosti bodovnog sistema njihovog sporta 15-30-40.
9. Da li ste znali da sportisti koji se bavenordijskim skijanjem najefikasnije koriste kiseonik za proizvodnju energije? Kod ovih sportista su registrovane najviše vrednosti potrošnje kiseonika od 95 ml/kg/min, u odnosu na prosečnog čoveka koji se ne kreće, a koje iznose 45 ml/kg/min.
10. Da li ste znali da se danas zdravim trudnicama, bez medicinskih ili akušerskih komplikacija, preporučuje kontinuirano aerobno fizičko vežbanje, lakim do umerenim intenzitetom i to najmanje 3 puta nedeljno i najmanje 30 min dnevno.
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Citius-altius-fortius!-Brze-vise-jace
Na ovogodišnjem Festivalu nauke smo se odlučili da pokažemo mladim ljudima, budućim vozačima koliko je važno da se koristi u motornim vozilima SIGURNOSNI POJAS. Ukratko, ovo su 10 zanimljivosti vezanih za sigurnosni pojas.
Na ovogodišnjem Festivalu nauke smo se odlučili da pokažemo mladim ljudima, budućim vozačima koliko je važno da se koristi u motornim vozilima SIGURNOSNI POJAS. Ukratko, ovo su 10 zanimljivosti vezanih za sigurnosni pojas.
1. Pojas za vezivanje je počeo da se upotrebljava početkom 19. veka i to prvou avionima zbog pilota da ne bi ispali prilikom obrnutog leta.
2. Upotreba sigurnosnih pojaseva smanjuje rizik od povreda i smrtnih slučajeva u motornim vozilima prilikom saobraćajnih nesreća.
3. Studiju opservacije upotrebe pojasa na zadnjem sedištu, koje je sprovelo Strukovno udruženje policije Dr Rudolf Arčibald Rajs, utvrđeno je da putnici u preko85% nisu vezani dok su deca u skoro 65% bila ispravno vezana ili u sigurnosnim sedištima.
4. Prilikom saobraćajne nesreće ukoliko su putnici na zadnjem sedištu vezani i deca u sigurnosnim sedištima rizik od smrtnog ishoda se smanjuje za 60%.
5. Da li znate da udar motornog vozila pri brzini od 60 km na čas je isti kao pad sa petog sprata zgrade, dok čeoni udar motornog vozila pri brzini od 100km na čas jednak je padu sa četrnaestog sprata.
6. Statistika pokazuje da se u gradskoj sredini više koristi sigurnosni pojas i auto sedište nego u seoskim sredinama gde je upotreba sigurnosnog pojasa do 15%. A razlog nije bezbednost nego uticaj novčane kazne saobraćajne policije.
7. Više od 2/3 kažnjenih za ne korišćenje sigurnosnog pojasa u motornim vozilima su muškarci (svetska statistika).
8. Vozači starijih automobila ređe koriste sigurnosni pojas u odnosu na vozače u vozilima mlađimod 5 godina.
9. Više od 59% poginulih u dobi od 13-18godina i 19-44 godine koji su poginuli u saobraćajnim nesrećama nisu bili uredno vezanisigurnosnim pojasom.
10. Mladi vozači od 18. do 24. godine su najrizičnija grupa vozača i samim tim i imaju najveći broj povreda u saobraćajnim nesrećama.
11. Svaka saobraćajna nesreća u kojoj ima povređenih ili poginulih zahteva izlazak: 1. Saobraćajne policije 2. Hitne pomoći 3. Vatrogasno spasilačkih ekipa i dr.
12. Bitno je da svaki vozač prilikom ulaska u vozilo shvati da on za svoje postupke odgovara, da ne pokreće motorno voziloako nije psiho-fizički sposoban (odmoran, naspavan,zdrav),pod uticajem alkohola, droga... On odgovara za svoje postupke i samim tim mora da se ponaša u skladu sa tim. Da brine o putnicima u vozilu i dešavanjima van vozila i tako bezbedno preveze i sebe i svoje saputnike.
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Pojas-glavu-cuva
"Čudesna šuma" je interaktivna postavka osmišljena tako da svim posetiocima približi na koje sve načine nastaju četinari, a moći ćete je videti na XI Festivalu nauke od 14. do 17. decembra.
"Čudesna šuma" je interaktivna postavka osmišljena tako da svim posetiocima približi na koje sve načine nastaju četinari, a moći ćete je videti na XI Festivalu nauke od 14. do 17. decembra.
1. Da li ste znali da četinari imaju i muške i ženske šišarice?
2. Kod većine vrsta četinara muške šišarice, koje nose polen, se nalaze na nižim granama, a ženske šišarice su na vrhui višim granama, da ne bi došlo do samooprašivanja.
3. Da li ste znali da neke vrste četinara nemaju "uobičajene" šišarice, već mogu imati lažne bobice (Tisa) ili bobičaste šišarice(Kleka)?
4. Da li ste znali da nisu svi četinari zimzeleni, već postoje vrste kojima zimi opadaju četine? (Ariš, Taxodium,..)
5. Da li ste znali da četinari rastu na svim nadmorskim visinama, od nivoa mora do alpskog pojasa vegetacije?
6. Cikasi, Ginko, četinari i Gnetumi su klase golosemenica.
7. Da li ste znali da su listovi golosemenica veoma različiti: sitni ljuspasti kod tuje; igličasti kod kleke, jele i bora; lepezasti kod ginka i perasto deljeni kod cikasa
8. Osim Pančićeve omorike, kod nas postoje još dve (sub)endemične vrste četinara, a to su: Munika i Molika.
9. Da li ste znali da je seme Džinovske Sekvoje (čije stablo dostiže visinu i do 115m) sitnije od pirinča?
10. Da li ste znali da je najstarije (5 067 godina) drvo na svetu, upravo, četinar (bor, Pinus longaeva)?
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Cudesna-suma
U susret XI Festivalu nauke, pružamo Vam 10 činjenica koje možda niste znali o zubima!
U susret XI Festivalu nauke, pružamo Vam 10 činjenica koje možda niste znali o zubima!
1. Pored otiska prsta i DNK, zubi su takođe potpuno individualni i mogu da služe za identifikaciju osobe.
2. Nekada se dešava da stalni zub iznikne pre ispadanja mlečnog, pa imamo dva reda zuba. Kao ajkula.
3. Da li ste znali da zubi počinju da se formiraju još pre rođenja?
4. Tokom nicanja, stalni zub izaziva “rastapanje” korena mlečnog zuba. Zato nam ispada samo krunica.
5. Jednom prekinut krvotok zuba ne može ponovo da se uspostavi.
6. Ukoliko je zdrava, pulpa tokom čitavog života učestvuje u obnavljanju dentina i cementa.
7. Da li ste znali da je gleđ najtvrđe tkivo u našem organizmu?
8. Jeste li znali da kompjuter može da napravi zub?
9. Ljudski zagrižaj je snažniji od zagrižaja šimpanze.
10. Jeste li znali da se pojedini materijali koje koriste stomatolozi takođe koriste u avio industriji?
http://festivalnauke.org/Program/Beogradski-sajam/Avanture-jednog-zuba
Oglede su izvodili studenti Univerziteta u Beogradu - Hemijskog fakulteta koji imaju neophodnu obuku za rukovanje opasnim hemikalijama. Molimo vas ne pokušavate ovo kod kuće.
Oglede su izvodili studenti Univerziteta u Beogradu - Hemijskog fakulteta koji imaju neophodnu obuku za rukovanje opasnim hemikalijama. Molimo vas ne pokušavate ovo kod kuće.
MARCH (MAking science Real in sCHools) je projekat koji ima za cilj da učini nauku atraktivnom u školama.
MARCH (MAking science Real in sCHools) je projekat koji ima za cilj da učini nauku atraktivnom u školama.
Finsiran je od strane Evropske komisije u okviru Life Long Learning programa. Prva radionica je održana u Beogradu i učestvovalo je 20 nastavnika izabranih na konkursu, na koji je stiglo više od 120 prijava.
U neobičnoj, obrnutoj situaciji, gde su đaci ocenjivali predavanja nastavnika, kao tri najbolje metodološke prakse izabrane su: Irina Damnjanović iz privatne škole „Kreativno pero“ iz Beograda, Vladan Al Mladenović iz Udruženja fizičara „Omega“ iz Niša i Željana Radojičić Lukić iz OŠ „Milan Rakic“ iz Mionice.
Oni će imati priliku da se takmiče sa najboljim evropskim projektima iz oblasti interaktivne nastave i tako dobiju šansu da upravo njihov pristup bude uveden u proces implementacije u školske programe na nivou Evrope.
U prvoj epizodi našeg promo serijala saznajte koliko mikroorganizama živi na predmetima koje svakodnevno dodirujemo.
U moru različitih ideja za stvaranje alternativnih izvora energije postoji i ova: iskoristiti mikroorganizme za pravljenje jednosmerne struje! Kako jednu ovakvu bateriju možete napraviti sami kod kuće saznajte u novoj epizodi.
Prostim trikom iskoristite zakrivljenost kapljice vode kao sočivo i tako pogledajte šta se sve u toj kapljici nalazi!
Pogledajte našu verziju eksperimenta koji je na youtube-u privukao pažnju preko 8 miliona ljudi.
VAŽNO: Ukoliko pokušavate sami da izvedete ovaj eksperiment, pre zaranjanja ruke u rastop obavezno proverite da li se on ohladio do sobne temperature kako biste izbegli mogućnost povređivanja!
Navikli smo da na magnetom možemo da privučemo razne gvozdene predmete, ali sa malo truda možemo napraviti i tečnost koja ima feromagnetna svojstva.
Na ovogodišnji konkurs prispelo je preko 5.000 dečjih radova iz 220 škola širom Srbije.
Na ovogodišnji konkurs prispelo je preko 5.000 dečjih radova iz 220 škola širom Srbije.
U susret tradicionalnom Festivalu nauke koji se po 9. put održava u Beogradu početkom decembra meseca, kreativni tim Festivala raspisao je početkom školske godine veliki nagradni likovni konkurs za učenike osnovnih škola pod nazivom “Čuda pod lupom”. Školarci su i ove godine bili pozvani da se prepuste mašti i na kreativno-zabavan način nacrtaju naukom inspirisan rad u likovnoj tehnici po sopstvenom izboru.
Na ovogodišnji konkurs prispelo je preko 5.000 dečjih radova iz 220 škola širom Srbije. Inspirisani najrazličlitijim naukama, velikanima i naučnim dostignućima iz oblasti arheologije, biologije, fizike, hemije, geografije, astronomije i robotike, maštoviti dečji radovi zadali su i ovoga puta stručnom žiriju Festivala težak zadatak odabira najboljih.
Preko pedeset izabranih radova naći će svoje mesto na izložbi u okviru Festivala nauke od 3. do 6.decembra na Beogradskom sajmu u hali 3A.
Stručni žiri proglasiće dobitnike devet nagrada u tri kategorije:
Zahvaljujemo svim učesnicima na vremenu i trudu, profesorima i direktorima osnovnih škola i predškolskih ustanova na podršci uz poziv za druženje na 9. Festivalu nauke od 3. do 6. decembra na Beogradskom sajmu.
U kategoriji uzrasta od 6-8 godina:
U kategoriji uzrasta od 9-12 godina:
U kategorijI uzrasta od 13-15 godina
Specijalne nagrade za grupni rad Festival nauke dodeljuje:
Pobedničke radove možete naći ovde.
Sva pitanja na koja ste želeli da dobijete tačne odgovore, a niste imali kome da ih postavite, možete postaviti u akciji "PITAJTE SUPERHEROJA".
Sva pitanja na koja ste želeli da dobijete tačne odgovore, a niste imali kome da ih postavite, možete postaviti u akciji "PITAJTE SUPERHEROJA".
1. I kućni ljubimci imaju mlečne zube
2. Kućni ljubimci skoro nikad nemaju karies, iako jedu slatkiše.
3. Kućni ljubimci moraju da peru zube
4. Kućnim ljubimcima se skida kamenac i poliraju zubi posle toga
5. Kućnim ljubimci mogu da se plombiraju zubi 6. Kućni ljubimci nose proteze
7. Kućni ljubimci moraju da budu anestezirani (da spavaju) kada im se popravljaju zubi.
8. Kunićima zubi neprestano rastu tokom čitavog života
9. Većini glodara su prednji zubi narandžaste boje
10. Kunići nisu glodari, već dvozubci (Lagomorfi), jer imaju dva para sekutića u gornjoj vilici, postavljeni
jedni iza drugih
FONDACIJA ZA ZAŠTITU PTICA GRABLJIVICA
Serijal animacija na beloj tabli o neverovatnim naučnim pojavama donose vam Festival nauke i LINKeduTV.
Serijal animacija na beloj tabli o neverovatnim naučnim pojavama donose vam Festival nauke i LINKeduTV.
Uz to, specijalno za ovu priliku, Festival nauke u saradnji sa jednim od najpopularnijih YouTube naučnih kanala Minutephysics predstaviće seriju njihovih zanimljivih klipova sinhronizovanih na srpski jezik
Liflet o životu i delu Marije Kiri objavljen povodom Evropske Noći istraživača koja se 25. septembra 2015. godine održala jubilarno po deseti put širom Evrope.
Liflet o životu i delu Marije Kiri objavljen povodom Evropske Noći istraživača koja se 25. septembra 2015. godine održala jubilarno po deseti put širom Evrope.
Mnogo je razloga da se zalepite za nauku, a još više je povoda da odlepite na ingenioznost naših naučnika!
Mnogo je razloga da se zalepite za nauku, a još više je povoda da odlepite na ingenioznost naših naučnika!
Zato smo za vas odabrali 21 najblistavijeg velikana nauke iz čijih su umova potekli najveći izumi, mehanizmi, zaključci i revolucionarne misli, bez kojih naš - veoma savremeni - život ne bi bio zamisliv.
Pogledajte ceo album na http://issuu.com/festivalnauke/docs/album_odlepi_na_nauku_issu
Ne postoji nijedan oblik alergije na čokoladu!
Ne postoji nijedan oblik alergije na čokoladu!
Budući najveći optički teleskop na svetu je Evropski ekstremno veliki teleskop (E-ELT) čije primarno ogledalo će biti veliko kao pola fudbalskog terena, tačnije 39 metara.
Budući najveći optički teleskop na svetu je Evropski ekstremno veliki teleskop (E-ELT) čije primarno ogledalo će biti veliko kao pola fudbalskog terena, tačnije 39 metara.
Hans Liperhej je nemačko-holandski optičar kome se pripisuje otkriće teleskopa 1608. godine. Legenda kaže da je na ideju došao posmatrajući decu koja su se igrala sa sočivima u njegovoj radnji. Ali, Galileo Galilej je bio prvi koji je teleskop uperio ka nebu i došao do spektakularnih astronomskih otkrića 1609. godine.
Najvažnija uloga teleskopa je da prikupi što više svetlosti i da ima što bolju rezoluciju, a za to je dovoljno samo napraviti teleskop sa što većim objektivom.
Više od pola veka najveći teleskop na svetu je bio Irski teleskop prečnika ogledala 1.8m, težak preko 40 tona i sagrađen sredinom 19. veka. Ali većinu vremena nije radio zbog kišnog vremena. Od tada skoro sve velike opservatorije su građene na vrhovima planina gde je nebo čisto i jasno.
Zemljina atmosfera je najveći neprijatelj posmatranjima sa površine Zemlje jer kvari oštrinu lika i guta deo svetlosti. Najbolje je teleskope lansirati i postaviti van Zemljine atmosfere. Stoga je Hablov svemirski teleskop izvor podataka za preko 20% svih dosadašnjih naučnih radova iz astronomije.
Reč teleskop je nastala iz dve grčke reči koje znače "daleko" i "posmatrati i videti".
Prvi teleskopi su koristili sočivo za objektiv, ali se brzo pokazalo da su ogledala mnogo bolja. Danas svi veliki optički teleskopi koriste ogledala.
Teleskopska ogledala se moraju polirati sa preciznošću reda 10 nanometara što je oko 10 hiljada puta manje od širine ljudske dlake. Konstruktori ogledala na Hablovom teleskopu su i posle godinu dana kontinuiranog poliranja napravili ogledalo sa greškom gde je odstupanje bilo 2200 nanometara. To je dovelo do toga da su tri godine posle lansiranja, Hablovom svemirskom teleskopu postavljene "naočare" u vidu korektivnih sočiva.
Najudaljeniji galaksija viđena teleskopom sa Zemlje je udaljena preko 13 milijardi godina, samo 700 miliona godina posle Velikog praska.
Budući najveći optički teleskop na svetu je Evropski ekstremno veliki teleskop (E-ELT) čije primarno ogledalo će biti veliko kao pola fudbalskog terena, tačnije 39 metara.
Hablov svemirski teleskop je u stanju da vidi stenu prečnika 100m na Mesecu.
Optički teleskopi su u suštini džinovske kamere ali ne koriste film. Njihovi instrumenti skupljaju svetlost iz Univerzuma sa elektronskim detektorima (tzv. CCD kamerama) tako da su oni zapravo džinovske digitalne kamere.
Teleskopi su daltonisti! Snimljene slike svemira su crno-bele a konačan izgled fantastičnih slika u boji koje svi volimo, se u stvari dobija kombinacijom dva ili više crno-bela snimka napravljena kroz različite filtere, gde se tokom obrade snimaka dodaje boja koja odgovara korišćenim filterima.
Kineski zid se ne vidi golim okom sa Meseca! To je odgovor na pitanje koje su svi pitali Nila Armstronga po povratku sa Meseca 1969. godine. Ljudsko oko je osetljivije na kontraste, a boja zida se slabo razlikuje od okoline. Ipak su vam neophodni teleskopi da biste videli bilo koju ljudsku građevinu sa površine Meseca.
Prva šminka datira još iz starog Egipta kada su žene iscrtavale oči i obrve crnom bojom.
Prva šminka datira još iz starog Egipta kada su žene iscrtavale oči i obrve crnom bojom.
Sposobnost vizuelnog opažanja dubine prostora se ne dobija rođenjem, već se ona razvija učenjem nakon rođenja putem moždanih aktivnosti.
Sposobnost vizuelnog opažanja dubine prostora se ne dobija rođenjem, već se ona razvija učenjem nakon rođenja putem moždanih aktivnosti.
Pitagora je prvi upotrebio reč „filozof”, koja u bukvalnom prevodu znači „ljubitelj znanja”.
Pitagora je prvi upotrebio reč „filozof”, koja u bukvalnom prevodu znači „ljubitelj znanja”.
da li znate:
Drvo smreke najbrže provodi zvuk, čak 5630 m/s, a najbrži Ferari ide brzinom samo 97 m/s?
Drvo smreke najbrže provodi zvuk, čak 5630 m/s, a najbrži Ferari ide brzinom samo 97 m/s?
Dok čovek ima 32 zuba, a ajkuli stalno niču i ispadaju zubi zubi raspoređeni u 6 redova.
Dok čovek ima 32 zuba, a ajkuli stalno niču i ispadaju zubi zubi raspoređeni u 6 redova.
Da li ste znali da naše oči mogu da vide i ono što ne postoji?
Da li ste znali da naše oči mogu da vide i ono što ne postoji?
Da li ste znali da se uho sastoji iz spoljašnjeg, srednjeg i unutrušnjeg?
Da li ste znali da se uho sastoji iz spoljašnjeg, srednjeg i unutrušnjeg?
Da li znate da je orka (Orcinus orca) najrasprostranjenija vrsta sisara na svetu, odmah posle čoveka?
Da li znate da je orka (Orcinus orca) najrasprostranjenija vrsta sisara na svetu, odmah posle čoveka?
Svako ko prestane da uči je star, bilo da ima dvadeset ili osamdesetgodina.
Svako ko prestane da uči je star, bilo da ima dvadeset ili osamdesetgodina.
Klub studenata andragogije
Postoje nove tehnologije za modernu, bezbednu i kontrolisanu proizvodnju hrane - turboagrar.
Postoje nove tehnologije za modernu, bezbednu i kontrolisanu proizvodnju hrane - turboagrar.
Postoje nove tehnologije za modernu, bezbednu i kontrolisanu proizvodnju hrane - turboagrar. U turboagraru – savremenoj poljoprivredi - koriste se tehnologije budućnosti: precizna poljoprivreda i modeliranje prinosa, informacione tehnologije, nanotehnologije, genetičke modifikacije organizama, biološke mere borbe protiv štetocina, kultura tkiva („in vitro“), hidroponika, proizvodnja i prerada biomase – obnovljivi i alternativni izvori energije, mikrobiološke tehnologije.
Hidroponika je tehnologija gajenja biljaka u zatvorenom prostoru, bez zemljišta i često bez prirodne svetlosti! Biljke se gaje u vodi ili pesku, kojima su dodate hranljive materije; sunčeva svetlost se može zameniti veštačkom. U hidroponskim sistemima se kontroliše prinos, biljke se mogu gajiti na svim geografskim širinama, u predelima siromašnog zemljišta ili gde ga uopšte nema! Biljke zahtevaju manje vode nego one gajene na klasične načine, a nema ni korova i štetočina.
Otpad može biti koristan, ukoliko se koristi u preradi biomase; biomasu iz otpada čine zelena frakcija kućnog otpada, biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina, mulj iz kolektora otpadnih voda, kao i biorazgradivi delovi nusproizvoda drvne industrije, razni otpaci organskog porekla i ostaci biljne mase.
Na proizvode biomase može da radi Stirlingov motor - vrsta toplotnog motora koji radi sa cikličnom kompresijom i ekspanzijom vazduha ili drugog gasa na raznim temperaturama, tako da dolazi do pretvaranja toplote u mehanički rad; Stirlingov motor spada u vrstu motora sa spoljnim sagorevanjem, pošto se gorivo koje proizvodi toplotu ne nalazi unutar motora - u tome je sličan parnoj mašini, ali ne koristi paru za radni medijum već gas, obično vazduh; korisiti se za pogon različitih mašina u poljoprivredi, ima značaj u očuvanju životne sredine, jer koristi obnovive i alternativne izvore energije.
Poljoprivrednu biomasu čine ostaci različitih poljoprivrednih kultura, kao što su slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, ljuske, koštice, otpad od orezivanja voća, neiskorišćena stočna hrana i drugo.
U procesima biohemijske prerade biomase koriste se različiti mikroorganizmi, bakterije i enzimi koji razgradjuju biomasu i koriste se u procesima fermentacije, kompostiranja i anaerobne digestije otpada.
Biomasa se moze preradjivati u kompost (prirodno djubrivo), za dobijanje metana (anaerobna digestija), za dobijanje etil-alkohola (fermentacija i destilacija), dobijanje metil-alkohola iz otpada bogatog celulozom (destruktivna destilacija), dobijanje zapaljivog gasa (piroliza – zagrevanje organskog otpada u anaerobnim uslovima), dobijanje toplote i električne energije (spaljivanje).
Biomasa iz poljoprivrede moze se korisititi i u: proizvodnji humusa (zaoravanjem na njivama), proizvodnja građevinskog materijala (razne presovane ploče), delova nameštaja (iverica), papira i ambalaže, sredstava za čišćenje metalnih i ukrasnih površina, ukrasnih predmeta, itd.
Kompostiranje je biološka razgradnja organske materije, pod uticajem mikroorganizama u aerobnim uslovima, pri čemu nastaje kompost - stabilan proizvod sličan humusu; kompostiranje je zasnovano na smeni mikrobnih populacija, gde uslovi koje stvara jedna grupa mikroorganizama podstiču aktivnost populacije organizama koja je nasleđuje; najaktivniji organizmi u procesu kompostiranja su bakterije, gljive i aktinomicete, koji su prisutni u otpacima hrane, zemljištu, kao i biljnom otpadu …
Kompost u zemljištu povoljno utiče na biološku aktivnost, vodni, vazdušni i toplotni režima zemljista; kompost se može koristiti, kako za poboljšanje kvaliteta degradiranih zemljišta, tako i kao supstrat u proizvodnji različitih biljnih kultura.
U kompost idu i: upotrebljene papirne maramice, soc od kafe, iseckane kutije za pizzu, mrvice sa stola, ustajali hleb i musli, staro bilje i začini, istopljeni sladoled, plutani zapušači, kartoni za jaja, stari pekmez i marmelada (bez amablaže, naravno!), upotrebljene kesice za čaj, ostaci kose sa četke, iseckana stara pamučna i vunena odeća, stari računi, priznanice i iseckane vizit-karte, uginule biljke i uvelo cveće, iskoršćcene šibice, pepeo iz peći.
U kompost ne ide: staklo, metal, plastika, pelene, lakirano ili bojeno drvo, kosti, meso, ostaci jela od jaja.
I biomasa moze doprineti globalnom zagrevanju! I to onda kada se poremeti ravnoteža seče i sađenja drveća, tj. stvaranja nove biomase.
Krv jastoga sadrži hemocijanin, metaloprotein u čijem se sastavu nalazi bakar u obliku Cu+1.
Krv jastoga sadrži hemocijanin, metaloprotein u čijem se sastavu nalazi bakar u obliku Cu+1.
Pitanja
Odgovori
Da li ste se nekada zapitali zašto se tri puta kuca o drvo: „Da ne čuje zlo“
Da li ste se nekada zapitali zašto se tri puta kuca o drvo: „Da ne čuje zlo“
Zoološki vrt u Amsterdamu otvorio je krajem oktobra paviljon posvećen samo mikrobima, prenose holandski mediji.
Zoološki vrt u Amsterdamu otvorio je krajem oktobra paviljon posvećen samo mikrobima, prenose holandski mediji.
Projekat otvaranja paviljona nazvanog Mikropia koji se nalazi u centru grada, koštao je deset miliona evra.
"Zoološki vrtovi tradicionalno pokazuju samo mali deo prirode, posebne velike životinje. Mi smo želeli da pokažemo mikro prirodu i razvijemo interesovanje prema mikrobiologiji", izjavio je Frans presu Haig Balian, direktor kraljevskog zoo vrta u Amsterdamu.
"Želimo da posetiocima pokažemo da je sve povezano u prirodi i da su mikrobi osnovni deo te veze", dodao je Balian.
Iako su povezani s prljavštinom i bolestima, neki mikrobi su od suštinskog značaja za opstanak čoveka. Svako ljudsko biće ima oko 1,5 kilograma mikroba u telu i na koži. Pojedini mikroorganizmi se koriste za biogoriva i čišćenje otpadnih voda
Izvor Beta
Australija je jedini kontinent na kome nema aktivnih vuklana.
Australija je jedini kontinent na kome nema aktivnih vuklana.